Smjernice za dobar dizajn

Možda ste najbolji majstor za HTML i CSS na svijetu, poznajete sve mogućnosti, napredne selektore, znate sve elemente, kodirate “najsemantičkiji” kod na svijetu, ali to vam ništa ne vrijedi ako nemate smisla za dizajn. Bolje prepustite posao pravim dizajnerima, samo nemojte raditi sami dizajn od kojeg će mi otići oči i crknuti monitor. :) U svakom slučaju, ako ipak sami dizajnirate, dobro je slijediti neke smjernice koje se mogu globalno primjeniti, od blogova, korporativnih stranica, preko servisa, pa sve do portala.

Font

Teorija

Tekst je sve. Na web-stranicama najbitniji je sadržaj, koji je najčešće tekstualan (osim na YouTube-u, Flickru, i ostalim specijaliziranim servisima).

Odaberite čitljiv font, pristojne veličine i pravilnih proreda. Odabir čitljivog fonta stvar je pristojnosti i kulture. :) Definitivni font na koji ne trebate niti pomišljati je Comic Sans (odmah zaboravite ovo ime, i izbrišite font iz Fonts mape). U redu, kad smo se riješili tog fonta, idemo vidjeti što valja. Možete koristiti mnogo toga, no meni su osobno najljepši Arial, Georgia i Trebuchet MS. Za naslove su dobri fontovi Myriad Pro, te Lucida Grande (ili Lucida Sans kao fallback).

Praksa

• Font-Family lista: Ovdje vam je zadatak postaviti listu fontova. Prvo se postavlja glavni (najpoželjniji) font, zatim fallback fontovi (od najbolje pa do najlošije zamjene), na kraju se postavlja vrsta fonta (serif, sans-serif,…). Primjer dobre liste: font-family: "Helvetica Neue Light", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif;
• Proredi: Vrlo jednostavno – određuje visinu jedne linije teksta (line-height). Postavlja se kao line-height: 18px;. Vrlo jednostavno. :)

Primjer

Koji tekst biste radije čitali?

Boje

Tu i nema neke filozofije. Možete koristiti bilo koju boju (odavno više nitko ne mari za web-safe boje, jer svi uređaji mogu prikazati sve (većinu) boja približno isto). Koristite boje koje nisu prenapadne i prekričave, ne koristite standardnu crvenu, žutu i plavu (#ff0000, #00ff00, #0000ff).

I naravno, i tu postoji pokoji trik. Nemojte koristiti čistu crnu (#000) i čistu bijelu (#fff), već koristite neku malo svjetliju crnu, ili tamniju bijelu (jaaaako svijetlu sivu zapravo). U dizajnu koristite možete koristiti sve boje, iako je dobro držati se standarda koji si sami postavite. Ako vam se dizajn sastoji od nenapadnih, smirujućih boja, ne možete staviti nešto prenapadno, jer time bodete ljudi u oči.

Whitespace

Teorija

Pustite sadržaj da diše (ne, Bronhi bomboni ne pomažu ovdje ;). Ne mora sve imati margine od 0 piksela. :) U ovo ulaze i proredi, koji su već spomenuti, ali također, trebali biste imati nešto razmaka između naslova, paragrafa, slika, ili kakvog već sadržaja na stranici. Ako imate mjesta između sadržaja, posjetitelj (čitatelj) ima mjesta gdje može “odmoriti”.

Ako želite znati kako bi bilo tom jadnom čitatelju koji se mora probijati kroz sadržaj (zapravo i neće, već će otići sa vaše stranice konkurenciji), zamislite kako bi vam bilo kupovati u supermarketu u kojem su police s namirnicama razmaknute toliko da se jedva provučete kroz njih. Biste li kupovali kod njih? Ili biste otišli konkurenciji? A konkurencije kod supermarketa ima dosta. Vjerojatno kao što postoji i vaša web konkurencija.

Praksa

• Margine: Margina (u CSS-u) je razmak van elementa. Znači, ukoliko je margina vašeg DIV-a 10px, to bi značilo da je sve od njega odmaknuto minimalno 10px (uzmite u obzir i da drugi elementi mogu imati margine, a one se zbrajaju). Primjer: margin: 5px 5px 0px 5px;. U ovom primjeru element će imati gornju, desnu i lijevu marginu 5px, a donja margina bit će 0px. (redoslijed kao kazaljka na satu, krenite od 12 (gore), pa 3(desno), 6(dolje) i na kraju 9(lijevo)
• Padding: Padding je isti kao margina, samo što nije van elementa, već u elementu. Znači, element koji ima padding 5px, imat će sve unutarnje elemente odmaknute od unutarnjeg ruba 5px. Sintaksa je ista kao i za margine: padding: 5px 5px 0px 5px;.

Forme

Teorija

Forme služe za interakciju s posjetiteljima. Preko njih posjetitelji traže sadržaj, unose komentare, ispunjavaju ankete, registriraju se, izrađuju narudžbe. Ovdje je bitno da vam forme ne zbunjuju posjetitelja, da su jednostavne i lake za ispuniti, te naravno da dobro izgledaju.

Tu primjenite sva pravila koja smo dosad naučili, dajte elementima da dišu, postavite dobar padding, te sve to učinite zamamnim. Postoji i trik koji čini textboxove mnogo ljepšima, a to je da postavite lagani bijelo-jakosvijetlosivi gradient. Također je bitno istaknuti i koji element je trenutno aktivan. I to je to, ništa komplicirano.

Praksa

• Dohvaćanje određenog tipa: Stilizirati određeni tip inputa možete putem selektora input[type="tip-inputa]". Tip inputa može biti password, text, ili koji već element želite stilizirati.
• Fokus: Ako želite poseban stil za element koji je u fokusu, dohvatiti ga možete sa npr. input[type="text"]:focus. Jednostavno, zar ne?

Primjeri

Koju formu biste radiji ispunjavali?

Dok slijedite smjernice,…

Naravno, ovo nisu sve smjernice, ima još toga dosta što čini dobar dizajn, ali ako slijedite ove, najosnovnije, od lošeg dizajna, možda možete napraviti koliko-toliko solidan dizajn.

Ako vam fali inspiracije, prosurfajte brojnim CSS galerijama, gdje ćete zasigurno dobiti mnogo ideja, ali ne kopirajte. CSS galerije služe samo za inspiraciju, a ako se ne možete suzdržati od krađe, onda radije pročitajte neki časopis, jer i oni su dizajnirani, a vama treba inspiracija, :)

Web savjeti (2) – Naučite HTML 5 na vrijeme

Ovo je drugi dio Web savjeta, logičan nastavak na prvi dio. U ovom dijelu savjetujem vam da naučite HTML 5 i da budete spremni kada on bude u upotrebi.

HTML 5 nije teško naučiti, treba se samo naviknuti na korištenje novih elemenata, što naučite za koji dan. No, uvijek je dobro biti spreman, pa krenimo.

Novi strukturni elementi

Trenutno vam je normalno da strukturirate sadržaj pomoću DIV elemenata kojima onda dajete klase i ID-e. Tako za header imate npr. <div id=”header”>. HTML 5 uvodi niz novih, semantičkih (iako bi se o ovome dalo još raspravljati) elemenata, koje ću vam sada predstaviti.

• <header> Trebao bi se koristiti za bilo kakva zaglavlja, uključujući header dokumenta (logo, navigacija, pretraga).
• <nav> Ovaj element treba koristiti za dijelove stranice sa navigacijskim linkovima. Obuhvaća glavnu navigaciju, te bilo koje druge linkove koji pomažu u navigaciji siteom (npr. breadcrumb).
• <section> Ovo je element dosta sličan DIV-u. Koristi se za grupiranje dijela sadržaja na web stranici (npr. <section id=”related-content”>).
• <aside> Ovaj element, iako tako djeluje na prvu, uopće nije namijenjen za sidebare, iako se može koristiti i za njih. On bi se trebao koristiti za bilo kakav dodatan sadržaj koji je povezan sa sadržajem koji okružuje.
• <footer> Ovaj element koristi se footer stranice i podnožja članaka gdje se prikazuje tko je autor, tagovi članka, broj komentara, itd.

Video i audio

Video (<video>) i audio (<audio>) novi su elementi HTML-a koji omogućuju ubacivanje video i audio sadržaja bez posredovanja Flash playera. Mislim da ćemo podršku za njih najduže čekati jer se proizvođači browsera ne mogu dogovoriti oko standardnog formata koji će svi podržavati.

Spremni ste…

Eto, u ovom kratkom članku, koliko-toliko ste spremni za tehnologiju koje dolazi u slijedećih nekoliko godina. Naravno, sada znate elemente, a pravo korištenje tih elemenata shvatit ćete nakon što neko vrijeme provedete u novom HTML-u. Možda još uvijek ne možete takve siteove objaviti, ali probajte privatno, za sebe, prekodirati neki dizajn u HTML 5.

I da, još sam vam zaboravio spomenuti, DOCTYPE novog HTML-a jako je jednostavan i lako pamtljiv:

<!DOCTYPE html>

Uživajte…

Web savjeti (1) Naučite CSS 3 na vrijeme

Ovo je prvi od mnogih (nadam se) kratkih web savjeta. Web savjeti su kratki članci u kojima vam dajem – vjerovali ili ne – savjete o mnogobrojnim aspektima web dizajna i programiranja.

Naučite CSS 3 na vrijeme

CSS 3 kuca na vrata, a vi još niste spremni? Znate li da sve više i više browsera svakim danom podržava sve više i više novih mogućnosti. I stvarno se ne pripremate za to? Iako znate da stalno dolaze nove stvari? E pa danas će se to promijeniti. Danas ćete naučiti nekoliko CSS 3 svojstava, za početak.

Sjene

Ne morate više koristiti Photoshop da biste dobili najjednostavniji drop shadow. Za to možete upotrijebiti dva nova CSS property-a.

Box Shadow

Box Shadow primjenjuje se na sve block elemente. Njegovo korištenje veoma je jednostavno . Evo vam jedan jednostavan primjer:

.element{
    -moz-box-shadow: 5px 5px 7px #777; /* Za Gecko browsere */
    -webkit-box-shadow: 5px 5px 7px #777; /* Za Webkit browsere */
    box-shadow: 5px 5px 7px #777; /*  Kada CSS 3 postane standardan,
                               koristit će se samo ovaj property. */
}

Ovo je rezultat upotrebe box-shadowa. Stavili smo sjenu na DIV element bez ikakve upotrebe Photoshopa, background slika, i ostalih gluposti. Najjednostavnije, kako je uvijek i trebalo biti. Zbog lakše uočljivosti efekta, dodao sam i sivu pozadinu.

Dakle, format za korištenje je box-shadow: x-offset y-offset zamućenje sjene #boja.

Text Shadow

Text Shadow efekt isti je kao i box shadow s razlikom da se ovaj primjenjuje na tekst. Osnovni primjer veoma je sličan.

.element{
    text-shadow: 3px 3px 4px #AF333A;
}

Ovo je tekst sa sjenom. Namjerno nisam stavio crnu običnu sjenu, da vidite da se mogu koristiti i druge boje. Ako probate selektirati ovaj tekst, vidjet ćete da je to obični tekst, a ne slika.

Možete kombinirati i više sjena, pa dobiti još zanimljivije efekte. Samo dodajte još jedan text-shadow i postavite ga drugačije od prvog.

Format za korištenje: text-shadow: x-offset y-offset zamućenje sjene #boja.

Zaobljeni rubovi

OK, znam da vas dosta zna za ovo, ali da ponovimo gradivo. Za zaobljene rubove uvijek se trebalo pomučiti. Photoshop, rezanje, puno DIVova, floatanje, itd. Naravno postojali su i drugi načini tipa da u Photoshopu izrežete zaobljeni vrh i dno DIV elementa, pa onda iznad tog DIVa imate div-header, a ispod imate div-footer ili nešto slično. OK, dosta prisjećanja starih vremena, vrijeme je za nove tehnologije.

.element{
    -moz-border-radius: 5px;
    -webkit-border-radius: 5px;
    border-radius: 5px;
    background: #ddd; /* Da se primjeti efekt */
}

I evo ga, zaobljeni rubovi, sa samo jednim malim komadićem teksta u CSS-u :)

Prozirnost

Za kraj, jedan od najjednostavnijih – prozirnost. Njime možete “narediti” nekom elementu koliko će biti proziran. Evo i jednostavnog primjera.

.element{
    background-color: #0000FF; /* Čista plava boja */
    opacity: 0.4;
}

Kao što vidite, postavljena je čista plava boja, ali kako je element poluproziran, boja više nije plava. Što je jednostavan dokaz da je element poluproziran.

Ovo nije sve

Dakako, ovo nije sve od CSS-a 3. Proučavajte mogućnosti i pripremajte se za dan kada će IE6 biti skroz zaboravljen, a Microsoft će izraditi browser koji podržava sve ove elemente.

NAPOMENA: Nažalost, svi browseri ne podržavaju prikaz ovih elemenata pa ako ništa ne vidite, nabavite si pristojan browser. :)

Cool tekst editor

Ako ste čitali moje top liste programa, znate da sam kao preferirani tekstualni editor koristio Notepad++. E pa više nije tako. Nedavno sam pronašao E-TextEditor, najcool tekst editor koji sam ikad isprobao.

Što je E-TextEditor?

E-TextEditor (u daljnjem tekstu E)editor je svih tekstualnih datoteka (HTML, CSS, PHP, Ruby, Java, JavaScript, JSON, XML, C, C++, C#, i mnogi drugi formati). E je nešto kao TextMate za one koji nemaju Mac. Njegov razvoj podržan je od autora TextMate-a.

Mogućnosti

• Kompatibilan sa TextMateom. To jednostavno znači da koristeći E, imate pristup svim ekstenzijama (temama, jezicima, bundleovima, itd.). Drugim riječima, znate da ste u sigurnim rukama, jer toga za TextMate ima dosta.
• Menadžer projekta. Slično kao i u TextMateu, samo odvucite vaš projektni folder u E i u sidebaru imate pristup svim fileovima. Fileove možete preimenovati direktno iz sidebara, možete kreirate nove fileove i foldere. Jako moćno.
• Bundleovi. Ukratko, objašnjeno na primjeru. Treba vam conditional comment za IE6. Napišite “!” i pritisnite Tab. Na ekranu vam se pojave sve opcije i samo pritisnete željeni broj. Za IE6 je to broj 5. I to vam postane navika. Trebam conditional comment za IE6. “!” i tab, 5, na ekranu vam stoji kod za conditional comment. Ista stvar za npr. DOCTYPE. Za Strict DOCTYPE napišete “DOCTYPE”, tab, 3, i to je to. Više nikad ne morate copy-pasteati DOCTYPE iz starog projekta u novi.
• Teme. Tko kaže da pozadina teksta uvijek mora biti bijela. Ne mora, na raspolaganju vam stoji hrpa tema. Meni je najdraža Monokai, sa tamno-sivom pozadinom i bojanjem koda u pastelnim bojama.

Besplatno? Da, ako ste na Linuxu

Možda vam zvuči čudno, ali to je njihova politika zvana Open Company. Funkcioniraju tako da se verzija za Windows plaća, a Linux verzija je besplatna.

Kod ove aplikacije je objavljen, ali sa jednom iznimkom. Nije objavljena sama mala jezgra aplikacije bez koje je nemoguće kompajlirati aplikaciju. To im omogućuje da netko ne napravi besplatno izdanje za Windows. Jezgra je različita za Windows i Linux, a za Mac neće postojati kao znak poštovanja autora TextMatea.

Sudjelovati u razvoju možete tako da proširite aplikaciju prema svojim potrebama, i pošaljete kod autorima na reviziju i recenziju. Ako je rad kvalitetan, bit će uvršten u sljedeću aplikaciju. Pristup jezgri dobit će samo oni autori koji budu aktivno pridonosili zajednici.

Stvarno zanimljiva ideja, biti nešto kao open source, a opet zarađivati na korisnicima Windowsa.

Trebam li koristiti?

Po meni da. Bilo da razvijate u PHP-u, pišete obični HTML i CSS, koristite Ruby, ili nešto drugo, definitivno vam preporučam ovaj editor. Naravno, samo ako vam ne smeta platiti $34,99, ili ako vam ne smeta malo proći po torrentima. Ako ne želite koristiti opciju Torrent, a i $34,99 vam je puno, ostanite na Notepadu++.

UPDATE: Zaboravio sam objaviti link na web-stranicu, www.e-texteditor.com

Umijeće privlačenja posjetitelja

Imate blog, osobnu web stranicu ili nešto slično? Broj posjeta vam je 0? Znate li uopće pratiti posjete? Trudite se, ali nema nikoga kod vas. Ako je većina ovoga točno, ovo je post za vas.

Priprema terena

Idemo odmah direktno, istina je, nitko u početku ne mari za ono što pišete. Nitko vam neće doći ako samo sjedite i čekate. Morate se potruditi, i to dobro. I kroz cijeli taj proces imajte na umu da je svaki posjetitelj vrijedan, i onda kad ih budete imali na tisuće. Evo vam nekoliko pravila za koje je poželjno da ih se pridržavate.

• 1. Pišite češće, a kraće. Ako pišete jako dugačke postove, vjerojatno ih nitko neće niti pročitati do kraja, a i duže će vam trebati za jedan post, pa ćete imati manje postova. Uz ovo pravilo možete pisati i postove ako imate manje vremena za brinuti se o blogu.
• 2. Naslovi. Dobro ih smišljajte, naslov je tu da privuče čitatelja, da ga zainteresira za ono što će čitati. Naslov je kao ambalaža nekog proizvoda.
• 3. Formatiranje teksta. Gledajte da vam cijeli sadržaj nije u jednom paragrafu i da nije jednoličan, jer da su tamo i upute kako doći do milijuna, nitko ga ne bi čitao. Razdvajate članke u paragrafe, između paragrafa ubacite međunaslove, boldajte bitne stvari, uglavnom, formatirajte. Ne dopustite da vam članak izgleda kao tekst u Notepadu. (bez uvrede, ljubitelji Notepada. :)
• 4. Zanimljiv dizajn. Kao što je naslov ambalaža posta, ambalaža svih postova i naslova je dizajn. Ako ste na vlastitom hostingu, odaberite najbolju moguću temu, možete čak i izraditi svoju (ali nemojte, ako dobro ne poznajete web dizajn). Ako ste na WordPressu/Bloggeru izaberite temu koja vam se čini najprikladnija. Modificirajte ono što možete, headere, boje, itd. I dizajn je veoma važan.

Posjetitelju dragi, dođi ovamo…

OK, pripremili smo teren na koji ćemo uskoro dovesti posjetitelje. Ključne riječi ovoga dijela su promocija i sudjelovanje.

Kao i u prošlom dijelu i ovdje ću dati nekoliko pravila.

• 1. Twitter.Nemate Twitter? Odsada ga imate. Nađite followere koji vas zanimaju. Naravno, Twitter nije pravo sredstvo promocije, već alat za komunikaciju i informiranje, a promocija može biti “usputna djelatnost”. O tome možete više pročitati u odličnom postu Mihaela Šanka.
• 2. Sudjelovanje u zajednici.Sigurno pratite blogove koji su slične tematike kao i vaš. Tu vam je zadatak da ih pratite, čitate i aktivno sudjelujete kao komentator. Tu se ne radi o komentarima tipa “supač ti je blogač”, već o pravim, konstruktivnim i zanimljivim komentarima, pomoću kojih ćete privući čitatelje i sa drugih blogova. Ako se ne slažete s nečijim mišljenjem, ostavite komentar o vašem mišljenju, ali bez svađe, sve se može pristojno. :)
• 3. Sudjelovanje na vlastitom blogu. Poželjno je da uz pisanje postova, puno vremena provedete i odgovarajući na komentare vaših postova. Jer, blog je ipak dvosmjerni komunikacijski alat.
• 4. SEO Ako se pridržavate pravila o češćem pisanju i formatiranju postova, velik dio već ste odradili. Što je SEO bolje odrađen, bit ćete više pozicionirani na tražilicima, a viša pozicija = puno posjetitelja
• 5. Bug Blogroll Eto, i zadnja stvar, koja vrijedi ukoliko imate blog o tehnologiji, prijavite ga na Bug Blogroll. Ako bude uvršten, i od tamo možete dobiti nešto posjetitelja, jer će link na vaš post biti objavljen na Bugovom webu.

I to je to, uglavnom…

Uz sve ovo, naravno preporučite blog i vašim poznanicima/prijateljima/obitelji i recite im da ga malo izreklamiraju. Naravno, pazite na svakog posjetitelja, jer ako ih nekoliko proširi loš glas o vašem blogu, možda ćete izgubiti i kojeg posjetitelja više. Naravno, ne zaboravite ni na neki od alata za praćenje statistike, ali o tome više možda u nekom drugom postu.

CodeIgniter – malo drugačiji PHP Framework

CodeIgniter je jedan od brojnih PHP frameworka. No razlikuje se od ostalih po mnogo stvari i zbog toga je jedan od najjednostavnijih frameworka namijenjenih za PHP.

CodeIgniter ukratko

Svatko tko je probao CodeIgniter, svidio mu se odmah. Tu se nema što učiti, zahvaljujući fantastičnom User Guide-u koji sve objašnjava tako da bi i ne-programer iz navedenih primjera nešto znao složiti.

Nema početne zbunjenosti konfiguracijom, jer je jednostavna, nije potrebna baza podataka za svaki kontroler, trebali je vi ili ne (kao što je naprimjer u CakePHP-u).

CodeIgniter se zasniva na MVC principu, gdje imamo modele, templateove (tzv. view) i kontrolere. U ovom principu, na kojem je zasnovana većina frameworka, model služi za bilo kakvu komunikaciju sa bazom podataka, view služi za prikaz podataka, a u kontroleru se nalazi sva programska logika, te kontroler povezuje podatke iz modela i prikazuje ih u viewu.

Sloboda kodiranja

CodeIgniter ne zahtijeva korištenje naredbenog retka (konzole) kao većina frameworka što pridonosi jednostavnosti korištenja. CodeIgniter vam također pruža svu slobodu u kodiranju i imenovanju funkcija, te nema nekih ograničenja kao što je da, ukoliko želite da vam se kontroler zove User, morate ga nazvati User_Controller, a njegov model mora se zvati Users (množina).

Nažalost, nedostatak tih konvencija, nema automatskog mapiranja modela i viewa kontroleru, tj. morate ih sami definirati i pozvati

Ostalo

CodeIgniter dolazi sa hrpom biblioteka i helpera. Jedne od najvažnijih su klasa za baze podataka, klasa za validaciju formi te session klasa.

Nažalost, dev-team CodeIgnitera ne želi u osnovnu instalaciju ubaciti ACL (autentifikacija) klasu i ORM klasu. Naravno, postoje u obliku dodatnih biblioteka, ali o njima se ne brine niti ih programira EllisLab. Recimo, ja bih htio da CI dolazi sa ACL-om, a ORM mi nije potreban.

Sve u svemu, CI je jedan od najzanimljivijih frameworka na tržištu, a sve njegove mogućnosti otkrit ćete ako proučite User Guide.

Ako vam se post čini prekratak, namjena mi nije bila upoznavati vas sa radom i funkcioniranjem frameworka, već samo vas uvesti i zainteresirati za njega. Još jednom, probajte ga, a ako zapnete, uvijek imate User Guide i CodeIgniter Forum.

Malo o Yahoo Meme-u

Yahoo Meme je novi mikroblogerski alat. Neki kažu da je kao Tumblr, što ne mogu tvrditi, jer Tumblr nikad nisam koristio, neki kažu da je kao Twitter. A zapravo nije. Meme je spoj Twittera, TwitPic-a (ili yFrog-a), TwitVida, te nekog audio i video servisa.

Bolji od Twittera?

Yahoo Meme ima sličnu strukturu kao i Twitter. Postoje following i followers liste, @reply-jevi (iako se ovdje drugačije označava: sa “/” umjesto “@” i naravno mogućnost twit… ovaj meme-anja (ili memekanja :P ). Kao Meme možete poslati četiri vrste sadržaja: tekst, sliku, video ili audio. Jedna novost u odnosu na Twitter je što nema onog (glupog) ograničenja na 140 znakova. Znači, jedan Meme može biti puno duži od jednog Twita.

Web sučelje je puno bolje od Twitterovog, barem meni, iako fale Trending Topic-si. Postoji mogućnost repostanja (RT na Twitteru), no sada kada nas je malo, repostovi malo živciraju jer 5 ljudi reposta istu stvar, pa je po par puta na naslovnici, često uzastopce, pa vidite jednu sliku 5 puta zaredom. Treba uvesti neki auto-grouping.

Twitter je danas svugdje prisutan, zbog jednostavnog API-ja, programeri pišu aplikacije kao ludi, za sve što može na internet, postoji Twitter aplikacija, često i dvije, a za popularne platforme ima ih bezbroj. Dok Meme ne bude toliko zastupljen neće biti niti popularan, a ako ne bude popularan, neće postati ono što je Twitter danas – brzi izvor informacija (iako je najviše Tweetova razgovor između članova, informacije se jako brzo šire). Ako Yahoo ne napravi nešto da dovede korisnike, nitko ga se neće sjećati za godinu dana.

Dakle, Meme se čini kao bolja platforma, sa više integriranih opcija, dok je Twitter “nadograđivan” od strane third-party programera putem Twitter API-ja (TwitPic, i još hrpa Twit* servisa). No Meme je trenutno nitko i ništa naspram Twittera i vjerojatno će tako i ostati. Dakle, Twitter je (naravno) puuuuno bolji (a što ste očekivali? :P)

Primjedbe

Primjedbi na Meme nemam baš puno, tj. imam dvije. Obje su već spomenute, ali evo ih i ovdje, da ih izdvojim.

Prva je što nema auto-groupinga repostova, pa istu stvar vidimo po nekoliko puta. To je stvarno iritantan problem. A drugi je sitnica i možda stvar navike. Obraćate se korisniku sa “/ime” umjesto “@ime”. “@ime” je zastupljeno na Twitteru, i veoma logično jer kad se čita znači “at ime” (da, da, a ne “monkey ime” :P ). A za “/” nemam nikakvog objašnjenja i nije mi jasno kako su uopće došli do toga.

Gotov post

Hvala što ste izdvojili vrijeme da pročitate ovaj post. Molim vas da ostavite vaše mišljenje i komentare na Meme, kako se vama sviđa, što mislite o njemu, itd.

,

Tko vam je kriv?

Naslov posta može djelovati okrutno, ali naslov je tu da privuče čitatelja na sadržaj. Pošto ovo čitate znači da je moja misija uspjela. Počeli ste čitati. Sigurno se pitate o čemu se radi u ovom postu, jer naslov ne govori mnogo (a ipak vas je privukao :). Vidjet ćete ako nastavite čitati.

Windows 7 je jako blizu. Uskoro dolazi RTM verzija, a prodaja počinje 22. listopada. Ljudi će navaliti na Windowse u istoj mjeri kao što je bilo i 1995, kad su svi poludjeli za Windowsima 95. OK, sad je sigurno neće svi kupiti, neki će je i skidati s torrenta, ali 1995. nisu se koristili torrenti. Uglavnom, potražnja je jednaka.

Konačno će svi većina zamijeniti svoje XP-ove sa naprednijim sustavima i konačno će oni korisnici koji ne znaju instalirati neki pristojan browser (a njima će sedmicu instalirati susjedov mali) dobiti IE8. I web-dizajneri će konačno doživjeti ono što su čekali dugo vremena. IE6 će umrijeti.

Novi sustav? Pa i ne baš…

No, što nam zapravo donosi sedmica? Ajmo nabrojati: novi taskbar, Libraries (no to nije ništa novo, postojalo je i Beta verziji Viste, ali je nažalost uklonjeno), četiri nove ikone, nešto wallpapera i zvukova, novi bootscreen i Direct X 11 (no on će biti dostupan i na Visti). Što je tu bitno od svega toga? Ništa. DX11 moći će se instalirati na Vistu i kad ga maknemo, ostaju nam Libraries i novi taskbar. Koji noviteti… OK, ne kažem da nam novi taskbar neće povećati produktivnost ili da Libraries nisu korisni, no to da je MS htio mogao je ugraditi u Vista SP2.

No zašto nije? Zato jer su ljudi glupi i slušali su medije prva dva-tri mjeseca nakon što je Vista izašla. Pošto se Microsoft nije baš dogovorio sa proizvođačima oko drivera na vrijeme, mediji su popljuvali Vistu zbog tog nedostatka drivera, a ljudi su ih slušali. To je u redu, ali ljudima je ta slika Viste ostala u glavi i kad se stanje popravilo. Već (možda čak i prije) u 5. mjesecu 2007. Vista se mogla koristiti (ja je od tad koristim) normalno, sve je radilo.

Zbog toga što Microsoft više nikako nije mogao uvjeriti ljude da je Windows Vista pravi sustav odlučili su, pazite sad, napraviti “novi OS”, tj. malo ušminkati Vistu i u nju uključiti neke stare koncepte iz beta verzija za koje su mislili da bi mogli uspjeti (Libraries). OK, ali to mi još uvijek nekako vuče na Vistu, daj promijeni taj taskbar. Tako je rođen “Superbar”. Ako pogledate M2 screenshote, on je još uvijek bio onako crn, kao Vistin taskbar. Nešto mi tu ne valja, daj napravi taj taskbar prozirnim i taj prozor gore isto. I što smo dobili, umanjenje produktivnosti zbog sakrivanja sličnosti sa Vistom. Ne znam kako vama, ali mene od bilo koje aktivnosti odvlači poluzamućeni wallpaper koji se vidi kroz taskbar i maksimizirani prozor. Vista je to dobro riješila, isključi prozirnost kad je prozor u maksimiziranom stanju.

Windows 7 je ništa drugo nego Windows Vista R2, ona je minor izdanje, za razliku od Viste koja je bila major verzija. Vista je 6.0, Sedmica je 6.1. Super. To sve govori.

Kako ću se samo smijati kada ljudi počnu govoriti: “Ova sedmica je super, a Vista je bila sranje…”. Moj komentar će biti: “Pa to je napravljeno na istim temeljima kao i Vista”. Ne znači da nema poboljšanja u sedmici, tu su i mala poboljšanja performansi i još nekih stvari, ali ako je netko mrzio Vistu trebao bi mrziti i Sedmicu. Ako netko mrzi Linux ne voli niti Ubuntu, niti Fedoru, niti će voljeti Chrome OS.

Na kraju, mogu vam reći: Tko vam je kriv? Propustili ste jedno od najboljih Microsoftovih operativnih sustava zbog… gluposti.

Kraj za Windowse? Ne.

Ovaj post počeo je nastajati kao komentar na ovaj post. No kako sam imao puno toga za reći, odlučio sam umjesto komentara napisati post. :)

Google Chrome OS

Google Chrome OS nije Googleov operativni sustav, već distribucija Linuxa, znači bazirana je na Linux jezgri koja nije ništa novo i postoji već milijun takvih distribucija. Po čemu je ova posebna? Po tome što dolazi iz Googlea. Hoće li biti ičega posebnoga? Da. Distribucija neće koristiti Gnome, KDE ili neko drugo postojeće grafičko sučelje. Google Chrome OS imat će svoj poseban windowing system. Kako će to izgledati, neznam.

Kada sam prije razmišljao o Linuxu, problem mi je uvijek bilo grafičko sučelje. Gnome, KDE, XFCE, sve mi to nekako ne odgovara. Znam da postoje teme kojima se mogu uljepšati, ali to me ne privlači. Sučelje Linuxa razlikuje se po jednoj stvari od sučelja Windowsa ili OS-a X. Windows i OS X dizajnirali su grafički profesionalci. Linux entuzijasti. Drugačije je kad znaš da se ta Start tipka nalazi točno tu gdje jer možda da je pozicionirana 1 piksel lijevo ili 1 piksel desno dalje od pozicije na kojoj je, nešto tu ne bi bilo kako treba. Na Linuxu me stalno nešto bode u oči. To ne želim.

Sučelje Chrome OS-a, pretpostavljam, dizajnirat će profesionalci. Još ako dizajniraju neki font, jer je onaj sistemski Gnomeov Deja Vu Sans meni izrazito ružan, bit će to pun pogodak što se tiče grafičkog sučelja. Po meni, distribucija može uspjeti. Samo je to nedostajalo jednoj Linux distribuciji da uspije.

No, može li to biti kraj za Windowse?

Pretpostavljam da ne, Windowsi su tu s nama već dugo vremena, svi profesionalni alati napravljeni su za Windowse. Izlazi Windows 7 i kako stvari stoje, bit će to najveći Microsoftov uspjeh još od Windowsa 95. Može li Google Chrome ubiti Windowse? Ne. Može li im sniziti udio za nekoliko postotaka? Da. Je li to uspjeh? Možda. I Google Chrome je u početku imao malo veći postotak korištenja zato jer su ga ljudi instalirali da vide što je to iz Googlea. (među njima i ja). Nekima se svidio, nekima ne. Ako se većini svidi, onda je to uspjeh, ako ne, onda nije.

Tražilica Google pojavila se 1998. Ljudi su je počeli koristiti zato jer je bila dobra i pristupačna, nije bilo ničega boljeg od Googlea, on je bio najbolji. Danas, 2009. ništa to ne može promijeniti. Iako Bing ima više opcija i mogućnosti i ljepše izgleda, ljudi će i dalje koristiti Google zbog toga jer su navikli na njega.

Isto to se događa i u svijetu operativnih sustava. Windows je veći uspjeh doživio 1995, sa izdanjem Windows 95. Ljudi su ih počeli koristiti zato jer u tom trenutku nije bilo ničega boljeg što bi njihovom PC-u dalo tolike mogućnosti kakve im je dao Windows 95. Sada su ljudi naviknuti na Windowse i trebalo bi se dogoditi nešto neviđeno da bi se to promijenilo. Može li jedna distribucija Linuxa to promijeniti, pa makar ona bila i iz Googlea. Jer, to je samo jedna distribucija Linuxa.

Virusi na Linuxu

Nikada nećemo vidjeti viruse na Linuxu, Linux je sustav otporan na viruse. Tako tvrde ljudi. Ja tvrdim: “Dok Linux ne bude dovoljno dobar da ga ljudi počnu masovno koristiti, neće biti virusa. Linux nije zanimljiv hakerima.”. Onog trenutka, kada bi se Linux počeo masovno koristiti vidjele bi se sve njegove mane. Siguran sam da u njegovom kernelu postoji puno rupa, no nitko ih se nije niti potrudio otkriti, jer se ne isplati. Toga dana bi ljudi počeli govoriti da je Windows siguran sustav jer za njega nema virusa. Naravno da ih više ne bi bilo kad bi ih koristilo malo ljudi.

OS X je dokaz. Što ga više ljudi koristi, to se više virusa pojavljuje za njega. Naravno, još uvijek ih nema puno, ali tu su.

Zaključak

Chrome OS je još jedna distribucija Linuxa sa posebnim grafičkim sučeljem. Možda bude imala neke posebnosti, ali to je i dalje Linux. Možda ga ljudi počnu koristiti zbog hypea koji će se sigurno stvoriti oko njega i kada hype polako splasne tako će se njegov udio početi smanjivati.

Jesam li u pravu? Vidjet ćemo uskoro :)

Web kakvim ga vide…

Različite grupe ljudi Internet i web vide i doživljavaju drugačije. Nekima je to samo još jedna glupost, a neki su o njemu toliko ovisni da upadaju u krizu ako su jedan dan offline. Sada ću razjasniti kako tko vidi web i Internet.

…oni koji ga nikad nisu koristili

U tu grupu spadaju većinom starije osobe, koje su načule za nešto čudno zvano Internet. To je nešto čudno u kompjuterima od kud se nabavlja glazba i gdje možete postaviti bilo koje pitanje i dobiti konkretan odgovor (ne, ne misle na Wolfram Alphu…).

Ne možemo im zamjeriti, jer ako se s nečim nismo susreli, teško je imati pravu predodžbu. Pokušajte čovjeku iz 18. ili 19. stoljeća objasniti što je televizor…

…Hrvatska Radio Televizija

Oni možda imaju i gore mišljenje o Internetu od prethodne grupe. HRT smatra Internet mjestom punim pedofila, hakera, kriminalaca i ljudi koji jedva čekaju da vam ubace virus u računalo kako bi vam mogli pogledati ono nešto malo stvari što imate na računalu. Konstantno upozoravaju ljude kako je Internet jako opasno mjesto i ti isti ljudi im vjeruju. Ma dajte molim vas, educirajte se…

…obični korisnici

Obični korisnici vide Internet kao mjesto na kojem se može pogledati nešto na Youtube-u, pročitati online verzije novina i malo se informirati. Oni su pasivni korisnici koji ne vide drugu, zanimljiviju stranu Interneta. Zgražaju se prema forumima, online igricama i ostalim mjestima gdje treba aktivno sudjelovati. Često Google poistovjećuju sa samim Internetom, u njega upisuju adrese i surfaju preko IE6.

…napredniji obični korisnici

Oni su također obični korisnici, ali malo napredniji. Za razliku od prethodne grupe, ovi su možda čuli i za tamo neki torrent, neki se i znaju njime koristiti. Skinu poneku pjesmu, nekada i film (oni koji znaju što je torrent). Koriste se Facebookom. Neki surfaju sa IE6, a neki su čuli da ima nešto bolje, pa su instalirali Firefox ili barem imaju IE7.

…power useri

Grupa koja vidi potpuni potencijal Interneta. Internet doživljavaju kao mjesto i alat za komunikaciju, kolaboraciju, informiranje, izražavanje, zabavu… Oni su većinom obrazovaniji ljudi i bave se računalima ili Internetom kao takvim. Koriste (neki) Facebook, (poneki) Twitter, većina ih održava blogove, dio njih tematske. Koriste RSS za informiranje, koriste Googleove servise (Docs, Mail, Reader). Oni koji održavaju neke stranice koriste i Google Analytics. Internet vide kao medij sadašnjosti, a ne budućnosti. Neke televizija uopće ne zanima, jer je smatraju zastarjelom u odnosu na Internet.