Osvrt: 5 razloga zašto je Linux bolji od Windowsa

Ovaj post počeo je nastajati u boxu za komentare na blogu Mihaela Šanka kao komentar na post 5 razloga zašto je Linux bolji od Windowsa. U svakom slučaju, imao sam neko mišljenje, koje je ubrzo postalo preveliko za taj mali box, pa sam se preselio u Notepad, s namjerom da kasnije pasteam sve kao komentar – no komentar je neočekivano porastao na veličinu jednog većeg posta. I evo ga sad ovdje – nakon male prilagodbe rečenica, promjene konteksta iz komentara u post i dodavanja nekih referenci (vidjet ćete link prema jednom video-materijalu)

O naprednosti Linuxa nad Windowsima dalo bi se raspravljati. U svakom slučaju, dok god je situacija korištenja ovakva kakva je trenutno, ne možemo objektivno presuditi koji je bolji.

Kada bi se postotak korištenja približno izjednačio – mogli bismo vidjeti koji se bolje ponaša u određenim situacijama. Trenutna situacija je takva kakva je, a ovako ja gledam na tih pet stavki zbog kojih je Linux bolji od Windowsa.

1. Linux je besplatan

S jedne strane ovo je dobro, s druge strane nije. Windowse razvijaju motivirani programeri, a motivira ih plaća od koje žive oni i njihove obitelji. Linux razvijaju entuzijasti koji imaju slobodnog vremena. Naravno, svaka im čast, super posao obavljaju, ali Windowsi ostavljaju bolji dojam, pogotovo kad iza njih stoji veliko ime (koje je zapravo i postalo veliko upravo zbog Windowsa).

2. Linux je otporan na viruse

Što se tiče otpornosti na viruse – Ne možemo reći da je Linux otporan na viruse jer su ti virusi pisani samo za Windows, znači Linux ne razumije njihove instrukcije (binarni kod) i Linuxu takva datoteka apsolutno ništa ne znači.

Opet, naravno, kad bi bilo podjednako korisnika, zanimanje hakera bilo bi jednako i za Windows i za Linux i tu mislim da bi se pokazala slabost Linuxa – jer sustav nikad nije bio pripremljen za viruse.

S druge strane, Windowsi se već sada znaju jako dobro nositi sa napastima, pa su od izdanja Viste veoma otporni, pogotovo povezani sa MS Security Essentials. Štoviše, ako ne nasjedate na gluposti i koristite provjeren softver, niti XP se neće zaraziti – ja nikad nisam imao problema s virusima, niti na XP-u, niti na Visti, a otkad koristim Windowse 7, niti na njima.

3. Linux vam daje više slobode

Windowsi su napravljeni sa određenim standardom – nekom konzistencijom. Tko god radi na bilo kojem računalu s Windowsima, zna otprilike kako se ponašaju, gdje se što nalazi, te što se očekuje od korisnika.

Linux omogućava nevjerojatne slobode i tko želi – slobodno neka prilagođava. Isto tako, onda bi se moglo reći da je moj privatni kućni OS najbolji jer radi točno onako kako ja želim (ne, nemam svoj OS, ali u pitanju je netko tko želi potpunu kontrolu :). On radi kako ja želim, no je li to uistinu bolje?

Prilagoditi OS sebi – dobro je, ali nitko drugi se možda neće znati snaći u vašem setupu. U svakom slučaju, standardizacija je uvijek bolja.

Isto tako, znam da je PC zamišljen kao skup raznih uređaja i softvera koji rade zajedno kao cjelina. Većinom, sami sastavljamo hardver, a softver koristimo gotov. Naravno, nije loša stvar prilagođavati i OS svojim potrebama, ali to s mog stajališta nije u redu jer ja mislim da bi PC trebao biti kao bilo koji drugi uređaj ili stroj koji radi za nas – kupiš, upališ, radi.

Zbog toga mi filozofija Applea najviše odgovara jer Mac je takav stroj, no nažalost, oni su malo skuplji i nedostupniji, a i nisu sada dio teme. :)

Situaciju s PC-ima trenutno smatram kaotičnom. Usporedite to sa mobitelom, MP3 playerom ili televizorom. Kupite, upalite, radi. A ne: tražite dijelove, kupite dijelove, sastavljate dijelove, upalite, instalirate, podešavate (i prilagođavate) OS, da bi nakon neodređenog broja sati napokon radio.

Takve stvari odbijaju početnike, koji ne gledaju na računalo kao na nešto što im može pomoći u radu, već kao na neki čudan, svemirski stroj, kojem će se morati “pokoravati” ukoliko žele da im stroj nešto napravi. I naravno, uplašeni takvi kakvi jesu, boje se kliknuti na bilo što, jer misle da će im se računalo zaraziti virusom i pojesti ih. :)

Hmmmm… Je li to u redu?

4. Bolji vizualni efekti koji ostavljaju bez daha

Nisam ih baš puno koristio, pa ovdje ne mogu prosuditi najbolje, ali po svemu viđenom, ti efekti mi djeluju kao nešto tipa “nije da je korisno, ali vidi što Linux može”. Mogu i Windowsi, može i Mac OS, ali ne žele. Zapravo, svi ti efekti se događaju na sličnom hardveru, tako da ako bi željeli, u Microsoftu (i Appleu) bi mogli napraviti čuda od vizualnih efekata, ali ne žele, jer korisnost je vjerojatno upitna.

Microsoft (i Apple) provode hrpe usability testova s običnim korisnicima tako da znaju što je korisno, u kojem slučaju je korisno i koliko pridonosi produktivnosti.

Jer, ljudi u Microsoftu su cijelo radno vrijeme posvećeni da poboljšaju korisničko iskustvo i samo funkcioniranje Windowsa.

Ako imate slobodnog vremena, pogledajte Designing the Windows 7 Desktop Experience – prezentaciju sa MIX 09 konferencije u kojoj je okvirno predstavljen proces dizajna Windowsa 7.

Tu ćete vidjeti kako su i oni počeli sa efektima, koji mogu zbunjivati korisnike, da bi naposljetku ti čudni efekti evoluirali u nešto što je danas dio Windowsa 7. Primjer je Aero Peek – koji je bio jako čudan u početku i čista demonstracija moći – no nakon nekog vremena iz njega je izvučen samo dio koji pridonosi produktivnosti.

Ako možete, definitivno vam preporučam da odvojite malo više od sat vremena i pogledate.

Vizualni efekti nisu stvoreni da vam oduzimaju dah – već da vam koriste, da vam predstave nešto u nekoj paradigmi koju ćete lakše shvatiti.

Ne znači da Windowsi ne mogu imati kocku koja se okreće ili woobly prozore, ali koliko je to stvarno korisno i koliko pomaže produktivnosti?

5. Veća mogućnost izbora

Opet, lijepo je da možemo birati – no želi li korisnik birati? On želi kupiti, uključiti i da radi (većina korisnika). Windowse instaliramo i kasnije ih možemo prilagođavati da nam služe za što želimo.

  • Želite igrati igre? Instalirajte određene igre.
  • Želite programirati? Instalirajte Visual Studio ili neke druge IDE-e, kompajlere, itd.
  • Web development? Instalirajte Apache, alate za razvoj, debbuger.
  • Dizajn? Nema problema, tu su Photoshop i ostali grafički alati, a i onaj tablet koji ste kupili 100% radi.

Tako nešto moguće je i na Linuxu. Instalirate Ubuntu i onda instalirate alate koji su vam potrebni.

Ali, sada ako ću ja na Web development mašinu instalirati “Linux SomeCoolName Ultra Web Dev Edition”, na mašinu za surfanje “Lightweight Linux for Surfing”, na poslužitelj “The ServerX”, nastat će kaos, jer iako su naizgled, sve to varijacije Linuxa, sve su drugačije i ne funkcioniraju baš isto.

Meni se logičnijim čini način na koji rade Windowsi.

Zaključak

Sve u svemu, nisam protiv Linuxa, niti sam samo za Windowse (najviše simpatiziram Mac i kad budem u mogućnosti, definitivno prelazim na Mac platformu :), ali činjenica je da ih baš i ne možemo uspoređivati.

Prvenstveno zbog popularnosti i postotka korištenja, s druge strane zbog njihove prirode – Windowsi su komercijalni, imaju hrpu daaaaaaaaleko naprednijih tehnologija od Linuxa (.NET, WPF, DirectX,…), dok s druge strane – Linux nastaje u slobodnom vremenu developera koji volontiraju “po noći”, dok “po danu” u nekoj tvrtci programiraju za plaću.

Jedina dva sustava koje bismo mogli uspoređivati su OS X i Windowsi i tu mislim da bi OS X odnio definitivnu pobjedu.

Koliko nam znači Apple

Apple je tvrtka poznata po brojnim inovacijama. I iako nemaju puno proizvoda, ono što imaju i ono što nude, na neki način, utjecalo je na nas, koristili mi te uređaje ili ne, te je utjecalo ili direktno ili indirektno, ali definitivno je nemoguće da nema utjecaja.

iMac

iMac je stolno računalo, izašlo 1998. godine. Kada je izašlo, bilo je revolucionarno. Način na koji je iMac promijenio svijet računala je taj da je razbijena predrasuda. Da, računala stvarno nisu morala biti siva, bež ili bijela. iMac je unio revoluciju u dizajn osobnih računala, i iako se taj utjecaj počeo preslikavati u PC svijet tek nedavno, definitivno je velik.

iMac je donio još jednu revoluciju, a to je all-in-one koncept. Zapravo je koncept računala, kao skup zasebnih dijelova povezanih kabelima, koji zajedno funkcioniraju, jako čudan. Ne postoji druga alternativa u proizvodima koja je tako zamišljena. I naravno, tu je došao Apple da to ispravi. Opet, 1998. onaj isti iMac, također je bio i all-in-one računalo, a tek nedavno ta ideja se preselila u PC svijet. Jer, PC-aši su uvidjeli kako iMac grabi sve veću popularnost, i trebali su nešto poduzeti, a to je klasika, koju je Apple opisao u jednoj rečenici “Redmond, start your photocopiers.”, samo što u ovom slučaju umjesto Microsofta, tu su proizvođači računala.

iPod

iPod je na tržište izašao 2001. godine, i također je bio revolucionaran proizvod. Proizvod koji je popularizirao MP3, te prvi uspješan MP3 player. OK, prva generacija možda nije bila baš nešto, ali to je definitivno jako utjecajan proizvod.

Da njega nije bilo, nisam siguran da bi današnje tržište MP3 playera (OK, prije godinu dana, sad slušamo glazbu sa svojih mobitela) bilo tako veliko. Naravno, tu je i ona dizajnerska strana, pa tako jako puno MP3 playera izravno podsjeća na jako popularan iPod.

O popularnosti iPoda ovdje u Hrvatskoj nije baš jednostavno govoriti, jer ga nema baš puno ljudi (više ih ima neke jeftine kineze), ali vani, definitivno je popularan.

iPhone

iPhone je na tržištu od 2007. godine, i to je jedan od najutjecajnijih Appleovih proizvoda uopće. Nakon njegovog izlaska, tržište su poplavili brojni touchscreen modeli koji su definitivno bili lošiji od iPhonea, a tek su se nedavno počeli pojavljivati malo kvalitetniji konkurenti, no iPhone nema pravog konkurenta, barem dok on do kraja ne ostvari svoj utjecaj. Ironično, ali tek kad iPhone 100% promijeni živote svih nas, onda će doći pravi konkurenti. Ne brinite, sve će se razjasniti u trenutno.

Prva iPhoneova “misija” je gotova i to je to. Posve je sigurno da će u dogledno vrijeme, touchscreen smartphonei istisnuti klasične mobitele, te će zapravo smartphone biti ono što očekujemo od najobičnijeg modela.

Druga iPhoneova “misija” trenutno je u tijeku i uspješno se provodi. Opet su svi “uključili svoje kopirke” i počeli su kopirati koncept App Storea. Odjednom, svaka platforma, polako dobiva svoje verzije App Storea (sa malo različitim imenima, npr. App Catalog) gdje korisnici vrlo jednostavno mogu updateati svoj mobitel nekom novom funkcijom, ili downloadati (kupiti) neku novu igricu.

I zadnja misija, koja će definitivno promijeniti koncept Interneta i njegovih sadržaja, po mojem mišljenju počet će se ispunjavati do kraja sljedeće godine, a vrlo vjerojatno i ranije. O čemu se radi? iPhone je prvi uređaj s kojeg je postalo normalno pristupati Internetu, i to preko 3G mreže. Dok iPhone nije izašao, nitko vjerojatno nije mislio da će uskoro moći imati YouTube, Wikipediu, ali i društvene mreže u džepu, uvijek uz vas.

Zbog iPhonea, uvedene su podatkovne tarife. U većini zemalja postoje i unlimited (flat) tarife, dok kod nas postoje one od 1, 2 i 5 GB. Definitivno dovoljno za nešto što je skoro do jučer bilo nezamislivo. Ono što će se dogoditi je, da će se ova iPhoneova ekskluziva premjestiti u normalne tarife, pa će tako postati normalno uz svaku tarifu nuditi i neki određeni podatkovni promet. Tada će Internet postati dostupan uvijek i svugdje, preko svakog mobitela, i to je ono što će nam promijeniti život. Spoznaja da Internet više nije “ekskluziva” računalnog monitora, već je to nešto što postaje dijelom života svih nas, odsada i uvijek uz nas.

Ostali utjecaji

Apple je naravno imao utjecaja i na mnoge druge stvari. Pružaju jedan od najpopularnijih načina nabave legalne glazbe, iTunes Store, koji nažalost nije još u Hrvatskoj. On je toliko promijenio tržište glazbe, a i sveukupno je utjecao na način digitalne distribucije sadržaja.

Apple je također utjecao i na Windowse. Windowsi dolaze sa wid… mislim, gadgetima, i također nude revolucionaran način indeksiranja i brze pretrage računala nazvan Spot… Windows Search. Naravno, tu je i taskbar Windowsa 7, za koji Microsoft kaže da je ideju uzeo iz svoje prve verzije Windowsa. Je, moš’ mislit. Možda samo izgled. A po tome Windows 1 imali su mogućnost manipulacije otvorenim i zatvorenim aplikacijama, postavljanje prečaca. A uostalom, cijeli taj suživot prečaca i pokrenutih aplikacija neodoljivo podsjeća na Dock, ali neeee, pa to nije Dock, jer nema onaj fancy zoom, to je ipak Windows 1 taskbar.

Budućnost

Apple toliko, utjecajima iz prošlosti (all-in-one) i sadašnjosti (iPhone, multitouch,…) zaista utječe na našu sadašnjost, a ne želim zamišljati što će se dogoditi u bližoj budućnosti (npr. sigurno poboljšanje u standardima računalnih monitora, veće rezolucije (1920×1080 na 21.5”, na to mislim :), popularizacija 16:9 ekrana, a to samo što se tiče monitora, tu će se dogoditi još mnogo toga, a prvo je ono sa Internetom u džepu na svakom mobitelu. :P )

Za kraj, svim Apple haterima, osvrnite se malo oko sebe i vidjet ćete koliko ta, tako vam mrska tvrtka, ima utjecaja, vjerojatno i direktno na vas.

Tko vam je kriv?

Naslov posta može djelovati okrutno, ali naslov je tu da privuče čitatelja na sadržaj. Pošto ovo čitate znači da je moja misija uspjela. Počeli ste čitati. Sigurno se pitate o čemu se radi u ovom postu, jer naslov ne govori mnogo (a ipak vas je privukao :). Vidjet ćete ako nastavite čitati.

Windows 7 je jako blizu. Uskoro dolazi RTM verzija, a prodaja počinje 22. listopada. Ljudi će navaliti na Windowse u istoj mjeri kao što je bilo i 1995, kad su svi poludjeli za Windowsima 95. OK, sad je sigurno neće svi kupiti, neki će je i skidati s torrenta, ali 1995. nisu se koristili torrenti. Uglavnom, potražnja je jednaka.

Konačno će svi većina zamijeniti svoje XP-ove sa naprednijim sustavima i konačno će oni korisnici koji ne znaju instalirati neki pristojan browser (a njima će sedmicu instalirati susjedov mali) dobiti IE8. I web-dizajneri će konačno doživjeti ono što su čekali dugo vremena. IE6 će umrijeti.

Novi sustav? Pa i ne baš…

No, što nam zapravo donosi sedmica? Ajmo nabrojati: novi taskbar, Libraries (no to nije ništa novo, postojalo je i Beta verziji Viste, ali je nažalost uklonjeno), četiri nove ikone, nešto wallpapera i zvukova, novi bootscreen i Direct X 11 (no on će biti dostupan i na Visti). Što je tu bitno od svega toga? Ništa. DX11 moći će se instalirati na Vistu i kad ga maknemo, ostaju nam Libraries i novi taskbar. Koji noviteti… OK, ne kažem da nam novi taskbar neće povećati produktivnost ili da Libraries nisu korisni, no to da je MS htio mogao je ugraditi u Vista SP2.

No zašto nije? Zato jer su ljudi glupi i slušali su medije prva dva-tri mjeseca nakon što je Vista izašla. Pošto se Microsoft nije baš dogovorio sa proizvođačima oko drivera na vrijeme, mediji su popljuvali Vistu zbog tog nedostatka drivera, a ljudi su ih slušali. To je u redu, ali ljudima je ta slika Viste ostala u glavi i kad se stanje popravilo. Već (možda čak i prije) u 5. mjesecu 2007. Vista se mogla koristiti (ja je od tad koristim) normalno, sve je radilo.

Zbog toga što Microsoft više nikako nije mogao uvjeriti ljude da je Windows Vista pravi sustav odlučili su, pazite sad, napraviti “novi OS”, tj. malo ušminkati Vistu i u nju uključiti neke stare koncepte iz beta verzija za koje su mislili da bi mogli uspjeti (Libraries). OK, ali to mi još uvijek nekako vuče na Vistu, daj promijeni taj taskbar. Tako je rođen “Superbar”. Ako pogledate M2 screenshote, on je još uvijek bio onako crn, kao Vistin taskbar. Nešto mi tu ne valja, daj napravi taj taskbar prozirnim i taj prozor gore isto. I što smo dobili, umanjenje produktivnosti zbog sakrivanja sličnosti sa Vistom. Ne znam kako vama, ali mene od bilo koje aktivnosti odvlači poluzamućeni wallpaper koji se vidi kroz taskbar i maksimizirani prozor. Vista je to dobro riješila, isključi prozirnost kad je prozor u maksimiziranom stanju.

Windows 7 je ništa drugo nego Windows Vista R2, ona je minor izdanje, za razliku od Viste koja je bila major verzija. Vista je 6.0, Sedmica je 6.1. Super. To sve govori.

Kako ću se samo smijati kada ljudi počnu govoriti: “Ova sedmica je super, a Vista je bila sranje…”. Moj komentar će biti: “Pa to je napravljeno na istim temeljima kao i Vista”. Ne znači da nema poboljšanja u sedmici, tu su i mala poboljšanja performansi i još nekih stvari, ali ako je netko mrzio Vistu trebao bi mrziti i Sedmicu. Ako netko mrzi Linux ne voli niti Ubuntu, niti Fedoru, niti će voljeti Chrome OS.

Na kraju, mogu vam reći: Tko vam je kriv? Propustili ste jedno od najboljih Microsoftovih operativnih sustava zbog… gluposti.

Kraj za Windowse? Ne.

Ovaj post počeo je nastajati kao komentar na ovaj post. No kako sam imao puno toga za reći, odlučio sam umjesto komentara napisati post. :)

Google Chrome OS

Google Chrome OS nije Googleov operativni sustav, već distribucija Linuxa, znači bazirana je na Linux jezgri koja nije ništa novo i postoji već milijun takvih distribucija. Po čemu je ova posebna? Po tome što dolazi iz Googlea. Hoće li biti ičega posebnoga? Da. Distribucija neće koristiti Gnome, KDE ili neko drugo postojeće grafičko sučelje. Google Chrome OS imat će svoj poseban windowing system. Kako će to izgledati, neznam.

Kada sam prije razmišljao o Linuxu, problem mi je uvijek bilo grafičko sučelje. Gnome, KDE, XFCE, sve mi to nekako ne odgovara. Znam da postoje teme kojima se mogu uljepšati, ali to me ne privlači. Sučelje Linuxa razlikuje se po jednoj stvari od sučelja Windowsa ili OS-a X. Windows i OS X dizajnirali su grafički profesionalci. Linux entuzijasti. Drugačije je kad znaš da se ta Start tipka nalazi točno tu gdje jer možda da je pozicionirana 1 piksel lijevo ili 1 piksel desno dalje od pozicije na kojoj je, nešto tu ne bi bilo kako treba. Na Linuxu me stalno nešto bode u oči. To ne želim.

Sučelje Chrome OS-a, pretpostavljam, dizajnirat će profesionalci. Još ako dizajniraju neki font, jer je onaj sistemski Gnomeov Deja Vu Sans meni izrazito ružan, bit će to pun pogodak što se tiče grafičkog sučelja. Po meni, distribucija može uspjeti. Samo je to nedostajalo jednoj Linux distribuciji da uspije.

No, može li to biti kraj za Windowse?

Pretpostavljam da ne, Windowsi su tu s nama već dugo vremena, svi profesionalni alati napravljeni su za Windowse. Izlazi Windows 7 i kako stvari stoje, bit će to najveći Microsoftov uspjeh još od Windowsa 95. Može li Google Chrome ubiti Windowse? Ne. Može li im sniziti udio za nekoliko postotaka? Da. Je li to uspjeh? Možda. I Google Chrome je u početku imao malo veći postotak korištenja zato jer su ga ljudi instalirali da vide što je to iz Googlea. (među njima i ja). Nekima se svidio, nekima ne. Ako se većini svidi, onda je to uspjeh, ako ne, onda nije.

Tražilica Google pojavila se 1998. Ljudi su je počeli koristiti zato jer je bila dobra i pristupačna, nije bilo ničega boljeg od Googlea, on je bio najbolji. Danas, 2009. ništa to ne može promijeniti. Iako Bing ima više opcija i mogućnosti i ljepše izgleda, ljudi će i dalje koristiti Google zbog toga jer su navikli na njega.

Isto to se događa i u svijetu operativnih sustava. Windows je veći uspjeh doživio 1995, sa izdanjem Windows 95. Ljudi su ih počeli koristiti zato jer u tom trenutku nije bilo ničega boljeg što bi njihovom PC-u dalo tolike mogućnosti kakve im je dao Windows 95. Sada su ljudi naviknuti na Windowse i trebalo bi se dogoditi nešto neviđeno da bi se to promijenilo. Može li jedna distribucija Linuxa to promijeniti, pa makar ona bila i iz Googlea. Jer, to je samo jedna distribucija Linuxa.

Virusi na Linuxu

Nikada nećemo vidjeti viruse na Linuxu, Linux je sustav otporan na viruse. Tako tvrde ljudi. Ja tvrdim: “Dok Linux ne bude dovoljno dobar da ga ljudi počnu masovno koristiti, neće biti virusa. Linux nije zanimljiv hakerima.”. Onog trenutka, kada bi se Linux počeo masovno koristiti vidjele bi se sve njegove mane. Siguran sam da u njegovom kernelu postoji puno rupa, no nitko ih se nije niti potrudio otkriti, jer se ne isplati. Toga dana bi ljudi počeli govoriti da je Windows siguran sustav jer za njega nema virusa. Naravno da ih više ne bi bilo kad bi ih koristilo malo ljudi.

OS X je dokaz. Što ga više ljudi koristi, to se više virusa pojavljuje za njega. Naravno, još uvijek ih nema puno, ali tu su.

Zaključak

Chrome OS je još jedna distribucija Linuxa sa posebnim grafičkim sučeljem. Možda bude imala neke posebnosti, ali to je i dalje Linux. Možda ga ljudi počnu koristiti zbog hypea koji će se sigurno stvoriti oko njega i kada hype polako splasne tako će se njegov udio početi smanjivati.

Jesam li u pravu? Vidjet ćemo uskoro :)