Osvrt: 5 razloga zašto je Linux bolji od Windowsa

Ovaj post počeo je nastajati u boxu za komentare na blogu Mihaela Šanka kao komentar na post 5 razloga zašto je Linux bolji od Windowsa. U svakom slučaju, imao sam neko mišljenje, koje je ubrzo postalo preveliko za taj mali box, pa sam se preselio u Notepad, s namjerom da kasnije pasteam sve kao komentar – no komentar je neočekivano porastao na veličinu jednog većeg posta. I evo ga sad ovdje – nakon male prilagodbe rečenica, promjene konteksta iz komentara u post i dodavanja nekih referenci (vidjet ćete link prema jednom video-materijalu)

O naprednosti Linuxa nad Windowsima dalo bi se raspravljati. U svakom slučaju, dok god je situacija korištenja ovakva kakva je trenutno, ne možemo objektivno presuditi koji je bolji.

Kada bi se postotak korištenja približno izjednačio – mogli bismo vidjeti koji se bolje ponaša u određenim situacijama. Trenutna situacija je takva kakva je, a ovako ja gledam na tih pet stavki zbog kojih je Linux bolji od Windowsa.

1. Linux je besplatan

S jedne strane ovo je dobro, s druge strane nije. Windowse razvijaju motivirani programeri, a motivira ih plaća od koje žive oni i njihove obitelji. Linux razvijaju entuzijasti koji imaju slobodnog vremena. Naravno, svaka im čast, super posao obavljaju, ali Windowsi ostavljaju bolji dojam, pogotovo kad iza njih stoji veliko ime (koje je zapravo i postalo veliko upravo zbog Windowsa).

2. Linux je otporan na viruse

Što se tiče otpornosti na viruse – Ne možemo reći da je Linux otporan na viruse jer su ti virusi pisani samo za Windows, znači Linux ne razumije njihove instrukcije (binarni kod) i Linuxu takva datoteka apsolutno ništa ne znači.

Opet, naravno, kad bi bilo podjednako korisnika, zanimanje hakera bilo bi jednako i za Windows i za Linux i tu mislim da bi se pokazala slabost Linuxa – jer sustav nikad nije bio pripremljen za viruse.

S druge strane, Windowsi se već sada znaju jako dobro nositi sa napastima, pa su od izdanja Viste veoma otporni, pogotovo povezani sa MS Security Essentials. Štoviše, ako ne nasjedate na gluposti i koristite provjeren softver, niti XP se neće zaraziti – ja nikad nisam imao problema s virusima, niti na XP-u, niti na Visti, a otkad koristim Windowse 7, niti na njima.

3. Linux vam daje više slobode

Windowsi su napravljeni sa određenim standardom – nekom konzistencijom. Tko god radi na bilo kojem računalu s Windowsima, zna otprilike kako se ponašaju, gdje se što nalazi, te što se očekuje od korisnika.

Linux omogućava nevjerojatne slobode i tko želi – slobodno neka prilagođava. Isto tako, onda bi se moglo reći da je moj privatni kućni OS najbolji jer radi točno onako kako ja želim (ne, nemam svoj OS, ali u pitanju je netko tko želi potpunu kontrolu :). On radi kako ja želim, no je li to uistinu bolje?

Prilagoditi OS sebi – dobro je, ali nitko drugi se možda neće znati snaći u vašem setupu. U svakom slučaju, standardizacija je uvijek bolja.

Isto tako, znam da je PC zamišljen kao skup raznih uređaja i softvera koji rade zajedno kao cjelina. Većinom, sami sastavljamo hardver, a softver koristimo gotov. Naravno, nije loša stvar prilagođavati i OS svojim potrebama, ali to s mog stajališta nije u redu jer ja mislim da bi PC trebao biti kao bilo koji drugi uređaj ili stroj koji radi za nas – kupiš, upališ, radi.

Zbog toga mi filozofija Applea najviše odgovara jer Mac je takav stroj, no nažalost, oni su malo skuplji i nedostupniji, a i nisu sada dio teme. :)

Situaciju s PC-ima trenutno smatram kaotičnom. Usporedite to sa mobitelom, MP3 playerom ili televizorom. Kupite, upalite, radi. A ne: tražite dijelove, kupite dijelove, sastavljate dijelove, upalite, instalirate, podešavate (i prilagođavate) OS, da bi nakon neodređenog broja sati napokon radio.

Takve stvari odbijaju početnike, koji ne gledaju na računalo kao na nešto što im može pomoći u radu, već kao na neki čudan, svemirski stroj, kojem će se morati “pokoravati” ukoliko žele da im stroj nešto napravi. I naravno, uplašeni takvi kakvi jesu, boje se kliknuti na bilo što, jer misle da će im se računalo zaraziti virusom i pojesti ih. :)

Hmmmm… Je li to u redu?

4. Bolji vizualni efekti koji ostavljaju bez daha

Nisam ih baš puno koristio, pa ovdje ne mogu prosuditi najbolje, ali po svemu viđenom, ti efekti mi djeluju kao nešto tipa “nije da je korisno, ali vidi što Linux može”. Mogu i Windowsi, može i Mac OS, ali ne žele. Zapravo, svi ti efekti se događaju na sličnom hardveru, tako da ako bi željeli, u Microsoftu (i Appleu) bi mogli napraviti čuda od vizualnih efekata, ali ne žele, jer korisnost je vjerojatno upitna.

Microsoft (i Apple) provode hrpe usability testova s običnim korisnicima tako da znaju što je korisno, u kojem slučaju je korisno i koliko pridonosi produktivnosti.

Jer, ljudi u Microsoftu su cijelo radno vrijeme posvećeni da poboljšaju korisničko iskustvo i samo funkcioniranje Windowsa.

Ako imate slobodnog vremena, pogledajte Designing the Windows 7 Desktop Experience – prezentaciju sa MIX 09 konferencije u kojoj je okvirno predstavljen proces dizajna Windowsa 7.

Tu ćete vidjeti kako su i oni počeli sa efektima, koji mogu zbunjivati korisnike, da bi naposljetku ti čudni efekti evoluirali u nešto što je danas dio Windowsa 7. Primjer je Aero Peek – koji je bio jako čudan u početku i čista demonstracija moći – no nakon nekog vremena iz njega je izvučen samo dio koji pridonosi produktivnosti.

Ako možete, definitivno vam preporučam da odvojite malo više od sat vremena i pogledate.

Vizualni efekti nisu stvoreni da vam oduzimaju dah – već da vam koriste, da vam predstave nešto u nekoj paradigmi koju ćete lakše shvatiti.

Ne znači da Windowsi ne mogu imati kocku koja se okreće ili woobly prozore, ali koliko je to stvarno korisno i koliko pomaže produktivnosti?

5. Veća mogućnost izbora

Opet, lijepo je da možemo birati – no želi li korisnik birati? On želi kupiti, uključiti i da radi (većina korisnika). Windowse instaliramo i kasnije ih možemo prilagođavati da nam služe za što želimo.

  • Želite igrati igre? Instalirajte određene igre.
  • Želite programirati? Instalirajte Visual Studio ili neke druge IDE-e, kompajlere, itd.
  • Web development? Instalirajte Apache, alate za razvoj, debbuger.
  • Dizajn? Nema problema, tu su Photoshop i ostali grafički alati, a i onaj tablet koji ste kupili 100% radi.

Tako nešto moguće je i na Linuxu. Instalirate Ubuntu i onda instalirate alate koji su vam potrebni.

Ali, sada ako ću ja na Web development mašinu instalirati “Linux SomeCoolName Ultra Web Dev Edition”, na mašinu za surfanje “Lightweight Linux for Surfing”, na poslužitelj “The ServerX”, nastat će kaos, jer iako su naizgled, sve to varijacije Linuxa, sve su drugačije i ne funkcioniraju baš isto.

Meni se logičnijim čini način na koji rade Windowsi.

Zaključak

Sve u svemu, nisam protiv Linuxa, niti sam samo za Windowse (najviše simpatiziram Mac i kad budem u mogućnosti, definitivno prelazim na Mac platformu :), ali činjenica je da ih baš i ne možemo uspoređivati.

Prvenstveno zbog popularnosti i postotka korištenja, s druge strane zbog njihove prirode – Windowsi su komercijalni, imaju hrpu daaaaaaaaleko naprednijih tehnologija od Linuxa (.NET, WPF, DirectX,…), dok s druge strane – Linux nastaje u slobodnom vremenu developera koji volontiraju “po noći”, dok “po danu” u nekoj tvrtci programiraju za plaću.

Jedina dva sustava koje bismo mogli uspoređivati su OS X i Windowsi i tu mislim da bi OS X odnio definitivnu pobjedu.

Oglasi

CodeIgniter – malo drugačiji PHP Framework

CodeIgniter je jedan od brojnih PHP frameworka. No razlikuje se od ostalih po mnogo stvari i zbog toga je jedan od najjednostavnijih frameworka namijenjenih za PHP.

CodeIgniter ukratko

Svatko tko je probao CodeIgniter, svidio mu se odmah. Tu se nema što učiti, zahvaljujući fantastičnom User Guide-u koji sve objašnjava tako da bi i ne-programer iz navedenih primjera nešto znao složiti.

Nema početne zbunjenosti konfiguracijom, jer je jednostavna, nije potrebna baza podataka za svaki kontroler, trebali je vi ili ne (kao što je naprimjer u CakePHP-u).

CodeIgniter se zasniva na MVC principu, gdje imamo modele, templateove (tzv. view) i kontrolere. U ovom principu, na kojem je zasnovana većina frameworka, model služi za bilo kakvu komunikaciju sa bazom podataka, view služi za prikaz podataka, a u kontroleru se nalazi sva programska logika, te kontroler povezuje podatke iz modela i prikazuje ih u viewu.

Sloboda kodiranja

CodeIgniter ne zahtijeva korištenje naredbenog retka (konzole) kao većina frameworka što pridonosi jednostavnosti korištenja. CodeIgniter vam također pruža svu slobodu u kodiranju i imenovanju funkcija, te nema nekih ograničenja kao što je da, ukoliko želite da vam se kontroler zove User, morate ga nazvati User_Controller, a njegov model mora se zvati Users (množina).

Nažalost, nedostatak tih konvencija, nema automatskog mapiranja modela i viewa kontroleru, tj. morate ih sami definirati i pozvati

Ostalo

CodeIgniter dolazi sa hrpom biblioteka i helpera. Jedne od najvažnijih su klasa za baze podataka, klasa za validaciju formi te session klasa.

Nažalost, dev-team CodeIgnitera ne želi u osnovnu instalaciju ubaciti ACL (autentifikacija) klasu i ORM klasu. Naravno, postoje u obliku dodatnih biblioteka, ali o njima se ne brine niti ih programira EllisLab. Recimo, ja bih htio da CI dolazi sa ACL-om, a ORM mi nije potreban.

Sve u svemu, CI je jedan od najzanimljivijih frameworka na tržištu, a sve njegove mogućnosti otkrit ćete ako proučite User Guide.

Ako vam se post čini prekratak, namjena mi nije bila upoznavati vas sa radom i funkcioniranjem frameworka, već samo vas uvesti i zainteresirati za njega. Još jednom, probajte ga, a ako zapnete, uvijek imate User Guide i CodeIgniter Forum.

Kraj za Windowse? Ne.

Ovaj post počeo je nastajati kao komentar na ovaj post. No kako sam imao puno toga za reći, odlučio sam umjesto komentara napisati post. :)

Google Chrome OS

Google Chrome OS nije Googleov operativni sustav, već distribucija Linuxa, znači bazirana je na Linux jezgri koja nije ništa novo i postoji već milijun takvih distribucija. Po čemu je ova posebna? Po tome što dolazi iz Googlea. Hoće li biti ičega posebnoga? Da. Distribucija neće koristiti Gnome, KDE ili neko drugo postojeće grafičko sučelje. Google Chrome OS imat će svoj poseban windowing system. Kako će to izgledati, neznam.

Kada sam prije razmišljao o Linuxu, problem mi je uvijek bilo grafičko sučelje. Gnome, KDE, XFCE, sve mi to nekako ne odgovara. Znam da postoje teme kojima se mogu uljepšati, ali to me ne privlači. Sučelje Linuxa razlikuje se po jednoj stvari od sučelja Windowsa ili OS-a X. Windows i OS X dizajnirali su grafički profesionalci. Linux entuzijasti. Drugačije je kad znaš da se ta Start tipka nalazi točno tu gdje jer možda da je pozicionirana 1 piksel lijevo ili 1 piksel desno dalje od pozicije na kojoj je, nešto tu ne bi bilo kako treba. Na Linuxu me stalno nešto bode u oči. To ne želim.

Sučelje Chrome OS-a, pretpostavljam, dizajnirat će profesionalci. Još ako dizajniraju neki font, jer je onaj sistemski Gnomeov Deja Vu Sans meni izrazito ružan, bit će to pun pogodak što se tiče grafičkog sučelja. Po meni, distribucija može uspjeti. Samo je to nedostajalo jednoj Linux distribuciji da uspije.

No, može li to biti kraj za Windowse?

Pretpostavljam da ne, Windowsi su tu s nama već dugo vremena, svi profesionalni alati napravljeni su za Windowse. Izlazi Windows 7 i kako stvari stoje, bit će to najveći Microsoftov uspjeh još od Windowsa 95. Može li Google Chrome ubiti Windowse? Ne. Može li im sniziti udio za nekoliko postotaka? Da. Je li to uspjeh? Možda. I Google Chrome je u početku imao malo veći postotak korištenja zato jer su ga ljudi instalirali da vide što je to iz Googlea. (među njima i ja). Nekima se svidio, nekima ne. Ako se većini svidi, onda je to uspjeh, ako ne, onda nije.

Tražilica Google pojavila se 1998. Ljudi su je počeli koristiti zato jer je bila dobra i pristupačna, nije bilo ničega boljeg od Googlea, on je bio najbolji. Danas, 2009. ništa to ne može promijeniti. Iako Bing ima više opcija i mogućnosti i ljepše izgleda, ljudi će i dalje koristiti Google zbog toga jer su navikli na njega.

Isto to se događa i u svijetu operativnih sustava. Windows je veći uspjeh doživio 1995, sa izdanjem Windows 95. Ljudi su ih počeli koristiti zato jer u tom trenutku nije bilo ničega boljeg što bi njihovom PC-u dalo tolike mogućnosti kakve im je dao Windows 95. Sada su ljudi naviknuti na Windowse i trebalo bi se dogoditi nešto neviđeno da bi se to promijenilo. Može li jedna distribucija Linuxa to promijeniti, pa makar ona bila i iz Googlea. Jer, to je samo jedna distribucija Linuxa.

Virusi na Linuxu

Nikada nećemo vidjeti viruse na Linuxu, Linux je sustav otporan na viruse. Tako tvrde ljudi. Ja tvrdim: “Dok Linux ne bude dovoljno dobar da ga ljudi počnu masovno koristiti, neće biti virusa. Linux nije zanimljiv hakerima.”. Onog trenutka, kada bi se Linux počeo masovno koristiti vidjele bi se sve njegove mane. Siguran sam da u njegovom kernelu postoji puno rupa, no nitko ih se nije niti potrudio otkriti, jer se ne isplati. Toga dana bi ljudi počeli govoriti da je Windows siguran sustav jer za njega nema virusa. Naravno da ih više ne bi bilo kad bi ih koristilo malo ljudi.

OS X je dokaz. Što ga više ljudi koristi, to se više virusa pojavljuje za njega. Naravno, još uvijek ih nema puno, ali tu su.

Zaključak

Chrome OS je još jedna distribucija Linuxa sa posebnim grafičkim sučeljem. Možda bude imala neke posebnosti, ali to je i dalje Linux. Možda ga ljudi počnu koristiti zbog hypea koji će se sigurno stvoriti oko njega i kada hype polako splasne tako će se njegov udio početi smanjivati.

Jesam li u pravu? Vidjet ćemo uskoro :)

Firefox 3.6a1pre

Danas sam saznao da je vani Pre-Alpha verzija Firefoxa 3.6 – 3.6a1pre – “Namoroka” i znatiželjan kakav jesam skinuo sam ju da vidim što od noviteta donosi. Noviteta zasada nema puno (to je ipak pre-alpha), ali ima jedan. Umjesto standardne liste tabova s desne strane sada se (barem na Visti, nemam XP pa ne znam kako to izgleda na njemu) otvara prozirni zamućeni prozor sa thumbnailovima stranica koji izgleda poput Vistinog Alt-Taba.

Preglednik tabova

Preglednik tabova

Okruženje, instalacija…

Firefox 3.6a1pre instaliran je na laptop sa Vistom SP2 zajedno uz Firefox 3.5b4 i Firefox 3. Puno je to Firefoxa, znam. Aktivno sam koristio Firefox 3.5b4. Instalacija je prošla brzo, poput bilo kojeg drugog Firefoxa. Nakon instalacije na Desktopu se pojavila ikona Minefielda.

Minefield ikona

Minefield ikona

Nakon instalacije pitao me želim li ga postaviti kao defaultni browser. Rekao sam mu ne. Provjerio je kompatibilnost instaliranih ekstenzija. Ovo su ekstenzije koje nisu bile kompatibilne s njim:

  • AVG Safe search 8.5
  • Delicious Bookmarks 2.1.041
  • DownThemAll! 1.1.3
  • Easy Youtube Video Downloader 1.6
  • Firebug 1.4.0b2
  • FireFTP 1.0.4
  • iPox 2.20090109
  • PDF Download 2.2.0.2

Niti jedna od njih nije imala verziju koja je kompatibilna s ovom verzijom. Nakon toga malo sam pročačkao po tom Firefoxu, primjetio male promjene u temi (malo je svjetlija) i odlučio ga deinstalirati. Tu su uslijedili problemi. Nakon deinstalacije Firefoxa 3.6, verzija 3.5 nije mogla pročitati bookmarke niti bilo kakve podatke iz profila. Kasnije sam otkrio da je vjerojatno ta 3.6-ica generirala 7 GB error i backup .sqlite datoteka u korisničkoj mapi. To sam pobrisao. Firefox 3.5 nikako nije uspijevao pročitati podatke, čak niti nakon reinstalacije, dok je Firefox 3.0 sve vidio normalno. Sada koristim Firefox 3. Očito dvije nestabilne inačice programa stvaraju probleme (tako mi i treba, kad volim biti na rubu :), a ne želim niti zamišljati što bi bilo da se sve to odvijalo na testnoj inačici Windowsa, Sedmici.

Što bi nam trebao donijeti Firefox 3.6

Surfanjem sam otkrio i što bi nam ta, nova verzija Firefoxa trebala novog donijeti. Novi Firefox bit će baziran na Gecko 1.9.2 engineu. Planiraju se poboljšati performanse i brzina samog browsera. Od zanimljivijih noviteta bit će i mogućnost kreiranja više korisnika (profila) i promjena tema bez restartanja samog browsera. Pročitao sam da će novost biti i about:me portal, koji se ne pojavljuje u trenutnoj Pre Alpha inačici i nije mi baš jasno što bi on trebao biti, iako pretpostavljam da bi to mogla biti personalizirana početna stranica.

Nova verzija također će omogućiti kreiranje, spremanje i korištenje grupe tabova, kao i pretragu među trenutno otvorenim tabovima. Novi download manager dobit će opcije poput brisanja, rezanja i lijepljenja (cut-paste). Nova će verzija također biti bolje integrirana sa Windowsima 7 (pretpostavljam Aero Peek svakog taba pojedinačno).

U svakom slučaju, noviteta će biti puno. I previše za verziju koja će imati broj 3.6

Preporuka? Ne.

Svakako da, ali tek kad izađe beta sa barem dijelom noviteta. Ovu verziju nikome ne preporučam, jer je napravila više štete nego koristi, a jedino što sam novo vidio je ono što vidim svaki dan kad pritisnem Alt-Tab. Definitivno, ne. Ta Pre-Alpha uopće nije zanimljiva i jednaka je testiranju npr. Windows 7 Build 6519 koja je skoro jednaka Visti. (Ja sam počeo sa instaliranjem sedmice tek od verzije 6801, a to je ona za koju je postojao alat za otključavanje novog taskbara i Aero Peek-a.)

Ubuntu Linux

Vjerojatno već svatko tko se bavi računalima zna za Ubuntu. To je jedna od mnogih, ali zato najpopularnija distribucija. Stvar je otišla već tako daleko da ljudi Ubuntu poistovjećuju sa samim Linuxom. Ja sam nekoliko puta imao instaliran Ubuntu na računalu, ali svaki put me nešto odvuklo nazad, na Windowse (i to Vistu :P ). Nastavi čitati