Smjernice za dobar dizajn

Možda ste najbolji majstor za HTML i CSS na svijetu, poznajete sve mogućnosti, napredne selektore, znate sve elemente, kodirate “najsemantičkiji” kod na svijetu, ali to vam ništa ne vrijedi ako nemate smisla za dizajn. Bolje prepustite posao pravim dizajnerima, samo nemojte raditi sami dizajn od kojeg će mi otići oči i crknuti monitor. :) U svakom slučaju, ako ipak sami dizajnirate, dobro je slijediti neke smjernice koje se mogu globalno primjeniti, od blogova, korporativnih stranica, preko servisa, pa sve do portala.

Font

Teorija

Tekst je sve. Na web-stranicama najbitniji je sadržaj, koji je najčešće tekstualan (osim na YouTube-u, Flickru, i ostalim specijaliziranim servisima).

Odaberite čitljiv font, pristojne veličine i pravilnih proreda. Odabir čitljivog fonta stvar je pristojnosti i kulture. :) Definitivni font na koji ne trebate niti pomišljati je Comic Sans (odmah zaboravite ovo ime, i izbrišite font iz Fonts mape). U redu, kad smo se riješili tog fonta, idemo vidjeti što valja. Možete koristiti mnogo toga, no meni su osobno najljepši Arial, Georgia i Trebuchet MS. Za naslove su dobri fontovi Myriad Pro, te Lucida Grande (ili Lucida Sans kao fallback).

Praksa

  • Font-Family lista: Ovdje vam je zadatak postaviti listu fontova. Prvo se postavlja glavni (najpoželjniji) font, zatim fallback fontovi (od najbolje pa do najlošije zamjene), na kraju se postavlja vrsta fonta (serif, sans-serif,…). Primjer dobre liste: font-family: "Helvetica Neue Light", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif;
  • Proredi: Vrlo jednostavno – određuje visinu jedne linije teksta (line-height). Postavlja se kao line-height: 18px;. Vrlo jednostavno. :)

Primjer

Koji tekst biste radije čitali?

Koji tekst biste radije čitali?

Boje

Tu i nema neke filozofije. Možete koristiti bilo koju boju (odavno više nitko ne mari za web-safe boje, jer svi uređaji mogu prikazati sve (većinu) boja približno isto). Koristite boje koje nisu prenapadne i prekričave, ne koristite standardnu crvenu, žutu i plavu (#ff0000, #00ff00, #0000ff).

I naravno, i tu postoji pokoji trik. Nemojte koristiti čistu crnu (#000) i čistu bijelu (#fff), već koristite neku malo svjetliju crnu, ili tamniju bijelu (jaaaako svijetlu sivu zapravo). U dizajnu koristite možete koristiti sve boje, iako je dobro držati se standarda koji si sami postavite. Ako vam se dizajn sastoji od nenapadnih, smirujućih boja, ne možete staviti nešto prenapadno, jer time bodete ljudi u oči.

Whitespace

Teorija

Pustite sadržaj da diše (ne, Bronhi bomboni ne pomažu ovdje ;). Ne mora sve imati margine od 0 piksela. :) U ovo ulaze i proredi, koji su već spomenuti, ali također, trebali biste imati nešto razmaka između naslova, paragrafa, slika, ili kakvog već sadržaja na stranici. Ako imate mjesta između sadržaja, posjetitelj (čitatelj) ima mjesta gdje može “odmoriti”.

Ako želite znati kako bi bilo tom jadnom čitatelju koji se mora probijati kroz sadržaj (zapravo i neće, već će otići sa vaše stranice konkurenciji), zamislite kako bi vam bilo kupovati u supermarketu u kojem su police s namirnicama razmaknute toliko da se jedva provučete kroz njih. Biste li kupovali kod njih? Ili biste otišli konkurenciji? A konkurencije kod supermarketa ima dosta. Vjerojatno kao što postoji i vaša web konkurencija.

Praksa

  • Margine: Margina (u CSS-u) je razmak van elementa. Znači, ukoliko je margina vašeg DIV-a 10px, to bi značilo da je sve od njega odmaknuto minimalno 10px (uzmite u obzir i da drugi elementi mogu imati margine, a one se zbrajaju). Primjer: margin: 5px 5px 0px 5px;. U ovom primjeru element će imati gornju, desnu i lijevu marginu 5px, a donja margina bit će 0px. (redoslijed kao kazaljka na satu, krenite od 12 (gore), pa 3(desno), 6(dolje) i na kraju 9(lijevo)
  • Padding: Padding je isti kao margina, samo što nije van elementa, već u elementu. Znači, element koji ima padding 5px, imat će sve unutarnje elemente odmaknute od unutarnjeg ruba 5px. Sintaksa je ista kao i za margine: padding: 5px 5px 0px 5px;.

Forme

Teorija

Forme služe za interakciju s posjetiteljima. Preko njih posjetitelji traže sadržaj, unose komentare, ispunjavaju ankete, registriraju se, izrađuju narudžbe. Ovdje je bitno da vam forme ne zbunjuju posjetitelja, da su jednostavne i lake za ispuniti, te naravno da dobro izgledaju.

Tu primjenite sva pravila koja smo dosad naučili, dajte elementima da dišu, postavite dobar padding, te sve to učinite zamamnim. Postoji i trik koji čini textboxove mnogo ljepšima, a to je da postavite lagani bijelo-jakosvijetlosivi gradient. Također je bitno istaknuti i koji element je trenutno aktivan. I to je to, ništa komplicirano.

Praksa

  • Dohvaćanje određenog tipa: Stilizirati određeni tip inputa možete putem selektora input[type="tip-inputa]". Tip inputa može biti password, text, ili koji već element želite stilizirati.
  • Fokus: Ako želite poseban stil za element koji je u fokusu, dohvatiti ga možete sa npr. input[type="text"]:focus. Jednostavno, zar ne?

Primjeri

Koju formu biste radiji ispunjavali?

Koju formu biste radiji ispunjavali?

Dok slijedite smjernice,…

Naravno, ovo nisu sve smjernice, ima još toga dosta što čini dobar dizajn, ali ako slijedite ove, najosnovnije, od lošeg dizajna, možda možete napraviti koliko-toliko solidan dizajn.

Ako vam fali inspiracije, prosurfajte brojnim CSS galerijama, gdje ćete zasigurno dobiti mnogo ideja, ali ne kopirajte. CSS galerije služe samo za inspiraciju, a ako se ne možete suzdržati od krađe, onda radije pročitajte neki časopis, jer i oni su dizajnirani, a vama treba inspiracija, :)

Budućnost web dizajna

Na webu postoje raznorazni stilovi kojih su se ljudi pridržavali i kopirali ih. Jedan od najpoznatijih je Web 2.0 stil koji je tako nazvan jer se nalazio na svim 2.0 sajtovima, što god to značilo, jer Web 2.0 kao pojam nikad nije definiran, postoje samo tekstovi i usporedbe. Kažu da je Web 2.0 “kad korisnici generiraju sadržaj”, ali to sad nije bitno.

Web 2.0 kao stil donio je mnogo dobrih stvari u dizajn. Ako pogledate neke stranice kako su izgledale prije (www.archive.org) uglavnom ćete vidjeti da su fontovi bili mali, da je sve bilo stisnuto i nepregledno, uglavnom. “Web 2.0”  je u dizajn uveo čitljivija i veća slova, više praznog prostora (whitespace), jasnu navigaciju i još mnogo toga. Donio je i one stvari koje zapravo nisu bile dobre jer se nije pokazivala kreativnost dizajnera. Tako su svi počeli slijediti trend shiny stranica. Imali ste logo koji je obavezno morao imati reflekciju (odsjaj), bedževe, beta oznaku, ako to niste imali, žalosno, nisu vas smatrali modernima, iako je vaš site imao sva obilježja weba 2.0 osim dizajna. U zadnje vrijeme događa se nešto drugo. Svima su izgleda dosadile sjajne stranice i konačno se počelo unositi malo kreativnosti u web dizajn. Naravno, sve dobre strane “Web 2.0” stila ostale su (whitespace, čitljivost, preglednost…). Neki su svoje webove sa “sjajne police” preselili u više prirodniji svijet prirodnih tekstura (drvo, papir…). U stranicama se sada vidi i osobnost (što je vrlo bitno kod osobnih stranica, blogova i npr. portfolia nekog dizajnera). Naravno, nisu sve stranice takve i taj stil trebao bi ostati kod navedenih osobnih stranica i blogova. Portali, korporativne stranice, socijalne mreže i raznorazni servisi trebali bi biti što “čišći”, ali naravno, uz dašak osobnosti same tvrtke (ukoliko je riječ o korporativnim stranicama). Dizajn loga treba otići dalje od refleksije i oznake beta. Sva sreća, to se počelo napuštati.

Slijedeća vrlo bitna promjena i prekretnica u web dizajnu je rezolucija. Trenutne širine web stranica su ispod 1000 px kako se ne bi pojavio horizontalni scrollbar u browseru. Rezolucije monitora postaju sve veće, a web stranice ostaju iste. Kada popularnost većih rezolucija (1920×1200) naraste do te mjere da je broj onih manjih zanemariv, moja pretpostavka je da će se web stranice širiti, te da će tako, uz horizontalni, i vertikalni scrollbar postati nepoželjan. Sve informacije prikazat će se bez potrebe za scrollanjem, a tu će biti korisna i mogućnost koja dolazi sa CSS3, a to je columns (stupci). Tekst će se razlamati u stupce radi lakše čitljivosti (baš kao i u novinama) jer bi tekst koji se proteže širinom od cca. 1900px bio jako težak za čitanje. Zbog toga bi trebao biti razlomljen u nekoliko stupaca. Što se tiče naslovnica portala koji moraju donijeti mnogo informacija, tu će poslužiti raznorazne tehnike autoscrollanja (poput onog horizontalnog Showtime na naslovnici T-Portala)

Što se tiče ostalog, stranice u čistom HTML-u potpuno će izumrijeti (zapravo već i jesu, ali postoji tu i tamo neka koja je samo HTML). Svaka stranica imat će neki backend pogonjen nekim server-side jezikom (npr. PHP, Ruby…). Što se tiče front-end dijela, koristit će se više tehnologija poput jQueryja za efekte na stranicama, a nadam se da će i Silverlightu popularnost porasti. Bez obzira što je to Microsoftova tehnologija, vrlo je dobra. Moglo bi se dogoditi da Silverlight i Flash u potpunosti izumru, a da nešto poput jQueryja dobije sve mogućnosti Silverlighta. HTML5 sve će se više koristiti i polako postajati standard. Postat će lakše imati zaobljene rubove, sjene i opacity zbog toga jer će se sve to definirati u CSS-u. Znači, nema više izrade zaobljenih rubova u Photoshopu. Konačno će se i fontovi korišteni na stranicama odmaknuti od Ariala, Verdane, Helvetice, Times New Romana i ponekad Georgie. Više će ljudi koristiti custom fontove (koji će se definirati u CSS-u, a korisnik ih ne mora imati instalirane), a nadam se i većem korištenju predivnog fonta Calibri, kojeg trenutno posjeduje svatko tko ima instaliranu Vistu ili Office 2007.

Sve u svemu, čeka nas jedna vrlo zanimljiva web budućnost. :)

UPDATE: Objavljen drugi dio članka. Pročitajte ga odmah. :)